Osnivanje d.o.o. i j.d.o.o.: postupak, troškovi i zamke koje osnivači ne vide (2026)

Ukratko: Osnivanje d.o.o. u Hrvatskoj traži temeljni kapital od najmanje 2.500 EUR, a j.d.o.o. samo 1 EUR – i oba su društva s ograničenom odgovornošću po istim poreznim pravilima. Najbrže i najjeftinije osniva se elektronički kroz sustav START, ali samo za hrvatske državljane s e-osobnom, novčanim ulogom i standardnim osnivačkim aktom; sve ostalo ide preko javnog bilježnika. Trošak osnivanja je zanemariv u odnosu na ono što slijedi: doprinosi direktora koji teku i kad firma ne posluje, upis stvarnog vlasnika u 30 dana, eRačuni i knjigovodstvo. Tko bira između d.o.o. i j.d.o.o. samo po ulaznom trošku, bira po krivom kriteriju.

Većina ljudi koji nas pitaju „kako osnovati firmu” već je pročitala portal HITRO.HR i zna da postoje dva oblika. Ono što ne znaju jest zašto j.d.o.o. s kapitalom od jednog eura nakon godinu dana košta jednako kao d.o.o., zašto banka ne otvara račun bez dokumenta koji im nitko nije spomenuo, i zašto stiže rješenje Porezne uprave s doprinosima za mjesece u kojima firma nije izdala nijedan račun. Ovaj vodič prolazi kroz postupak od izbora oblika do prvih obveza nakon upisa, s propisima uz svaku tvrdnju.

D.o.o. ili j.d.o.o.: razlika koja nije u kapitalu

Jedina stvarna prednost j.d.o.o.-a je nizak ulazni prag; jedina stvarna cijena su ograničenja u strukturi. Oba oblika uređuje Zakon o trgovačkim društvima (ZTD) i oba su društva kapitala u kojima članovi ne odgovaraju za obveze društva. Razlike su ove:

	d.o.o.	j.d.o.o.
Najniži temeljni kapital	2.500 EUR (čl. 389. ZTD)	1 EUR (čl. 390.a ZTD)
Najniži poslovni udjel	10 EUR, višekratnik 10	1 EUR
Broj osnivača	neograničen	najviše 5 (kroz START najviše 3)
Članovi uprave	neograničeno	samo 1
Zakonske rezerve	nema obveze	25 % neto dobiti dok kapital ne dosegne 2.500 EUR
Ulog u stvarima i pravima	moguć	moguć samo klasičnim putem, ne kroz START

Zakonska rezerva j.d.o.o.-a (čl. 390.a ZTD) znači da četvrtina dobiti nakon oporezivanja i pokrića prenesenog gubitka ne smije na isplatu članovima. Rezerve se smiju upotrijebiti samo za povećanje temeljnog kapitala iz rezervi, za pokriće gubitka tekuće godine ili pokriće prenesenog gubitka. Kad temeljni kapital dosegne 2.500 EUR, obveza prestaje.

J.d.o.o. je legalan i u 2026. Tvrdnja koja povremeno kruži internetom, da je j.d.o.o. ukinut ili da se postojeći moraju pretvoriti u d.o.o., netočna je. Izmjene ZTD-a uz uvođenje eura samo su renominirale kapital s 10 kuna na 1 euro, a naknadnom izmjenom ukinut je i rok u kojem su d.o.o. i j.d.o.o. morali uskladiti kapital iz kuna u eure. Usklađenje se provodi tek pri prvoj promjeni osnivačkog akta, statusnoj promjeni ili promjeni poslovnog udjela. Za dionička društva rok je ostao – ali to se članka o d.o.o.-u ne tiče.

Prelazak iz j.d.o.o. u d.o.o. nije obvezan i ne događa se sam od sebe. Provodi se odlukom o povećanju temeljnog kapitala po pravilima ZTD-a; kad kapital dosegne prag za d.o.o., na društvo se primjenjuju pravila za d.o.o., a oznaku „j.d.o.o.” smije zadržati.

Kad birati j.d.o.o.

Solo osnivač koji testira poslovnu ideju, želi ograničenu odgovornost i nema potrebe za drugim direktorom ni ulogom u stvarima. J.d.o.o. je tu logičan izbor – uz jasno razumijevanje da mjesečne obveze nisu manje nego kod d.o.o.-a.

Kad odmah d.o.o.

Više od jednog člana uprave, ulog u nekretninama, opremi ili pravima, više od pet osnivača, potreba za nadzornim odborom ili prilagođenim društvenim ugovorom s posebnim pravima članova. Također kad partneri i banke očekuju „ozbiljniji” oblik – percepcija j.d.o.o.-a kao start-upa postoji, koliko god bila nepravedna.

Obrt kao alternativa

Obrt i paušalni obrt nemaju temeljni kapital ni obvezu rezervi, ali nose osobnu odgovornost cjelokupnom imovinom nositelja. Za vrlo mali promet i minimalnu administraciju paušalni obrt je često racionalniji; za sve što nosi rizik prema trećima, ograničena odgovornost društva vrijedi svaki euro razlike u troškovima.

Temeljni kapital: koliko stvarno treba uplatiti prije upisa

Kod d.o.o.-a prije upisa mora biti uplaćena najmanje četvrtina temeljnog kapitala, a svaki osnivač najmanje četvrtinu svojeg uloga. Uz minimalni kapital od 2.500 EUR to znači 625 EUR prije upisa; ostatak se uplaćuje u roku od godine dana od upisa. Novčani ulozi uplaćuju se na privremeni račun kod banke ili u Fini, koja izdaje potvrdu koja se prilaže prijavi.

Ulog u stvarima i pravima mora se u cijelosti unijeti prije upisa, na temelju ugovora koji sastavlja ili potvrđuje javni bilježnik. To automatski isključuje elektroničko osnivanje – kroz START i e-Osnivanje ulog može biti samo u novcu.

Temeljni kapital nije trošak. Ostaje imovina društva i njime se posluje od prvog dana. Osnivači koji ga tretiraju kao „polog koji se ne dira” gube likvidnost bez razloga; osnivači koji ga potroše bez knjigovodstvenog traga prije upisa stvaraju problem koji se vidi pri prvoj statusnoj promjeni.

Tri načina osnivanja: START, e-Osnivanje i javni bilježnik

Elektroničko osnivanje kroz START najjeftinije je i najbrže, ali ima uvjete koji isključuju velik dio osnivača. Izbor puta ovisi o tome tko osniva i s čime.

START (start.gov.hr)

Jedinstveni elektronički postupak u kojem se jednim zahtjevom provodi upis u sudski registar i registar poslovnih subjekata, otvara transakcijski račun u odabranoj banci, traži PDV identifikacijski broj, prijavljuje na HZMO, plaća temeljni kapital i pristojba, a opcionalno upisuje i stvarni vlasnik. Sudska pristojba za dostavu putem START-a naplaćuje se u polovini iznosa.

Uvjeti: svi osnivači su hrvatski državljani s elektroničkom osobnom iskaznicom s aktiviranim certifikatima (prijava kroz e-Građane), ulog je isključivo u novcu, koristi se standardizirani osnivački akt koji se ne može mijenjati, kod j.d.o.o.-a najviše tri osnivača i nema nadzornog odbora. Trajanje je obično nekoliko radnih dana.

e-Osnivanje (sudski registar)

Modul sustava sudskog registra za osnivanje na daljinu, dostupan i državljanima EU/EGP-a. Identifikacija je nacionalnim vjerodajnicama najviše razine, dokumenti se potpisuju kvalificiranim elektroničkim potpisom, a svaki osnivač mora imati OIB. Ostali koraci (račun, prijave) obavljaju se odvojeno.

Javni bilježnik

Klasični put: kod bilježnika se sastavlja izjava o osnivanju (jedan osnivač) ili društveni ugovor (više osnivača), izjava članova uprave o prihvaćanju imenovanja i nepostojanju zapreka, te prijava za upis. Obvezna je nazočnost svih osnivača i osoba čiji se potpisi ovjeravaju. Bilježnik prijavu elektronički predaje trgovačkom sudu, sud donosi rješenje o upisu, a OIB se dodjeljuje pri upisu. Trajanje je najčešće jedan do dva tjedna.

Ovaj put je jedini moguć kad postoji ulog u stvarima, strani osnivač iz treće zemlje, više od pet osnivača, nadzorni odbor ili bilo kakav prilagođeni sadržaj osnivačkog akta. A prilagođeni sadržaj u praksi znači: pravo prvokupa udjela, pravila za slučaj smrti člana, kvorum i većine za bitne odluke, mehanizam izlaska partnera. Standardni obrazac toga nema, i to se ne vidi dok se partneri prvi put ne posvađaju.

Troškove ne navodimo u brojkama: sudske pristojbe uređuje Uredba o Tarifi sudskih pristojbi koja se mijenja (posljednji put sredinom 2026.), a javnobilježničku nagradu bodovna tarifa čija se vrijednost boda također mijenja. Red veličine: pristojba za j.d.o.o. je simbolična, za d.o.o. nekoliko desetaka eura; bilježnik za d.o.o. s više osnivača i ovjera stoji nekoliko stotina eura. Objava upisa na stranici sudskog registra besplatna je, prijava u sustav PDV-a također, a pečat nije zakonom obvezan.

Naziv tvrtke: zašto pripremiti tri varijante

Tvrtka se mora jasno razlikovati od svih tvrtki upisanih u Hrvatskoj i ne smije stvarati zabunu o identitetu (čl. 14. ZTD). Naznaka imena mora biti na hrvatskom ili službenom jeziku države članice EU, latiničnim pismom, s dopuštenim arapskim brojkama (čl. 20. ZTD). Strane riječi dopuštene su ako čine žig ili tvrtku člana, ako su uobičajene u hrvatskom, ako nema odgovarajuće hrvatske riječi ili je riječ o mrtvom jeziku.

Riječ „Hrvatska” i njezine izvedenice smiju se unijeti u tvrtku samo na temelju rješenja nadležnog ministarstva (čl. 15. ZTD). Za tvrtku koja sadrži ime osobe potrebna je njezina izričita suglasnost.

Dostupnost naziva provjerava se na sudreg.pravosudje.hr, uključujući društva u stečaju. Naziv se može rezervirati kod trgovačkog suda; rezervacija vrijedi 30 dana. Praktična zamka: i kad naziv nije zauzet, registarski sud može ga odbiti kao neusklađen s pravilima o razlikovnosti ili jeziku. Sudačka ocjena tu varira, pa se u prijavi predlaže više varijanti.

Djelatnosti i NKD 2025

Pri osnivanju navedite sve djelatnosti kojima bi se društvo realno moglo baviti – naknadno dodavanje je promjena podataka koja se plaća i traje. Djelatnosti se razvrstavaju prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2025 koja se primjenjuje od početka 2025.; postojećim subjektima Državni zavod za statistiku automatski je dodijelio nove šifre, što nije promjena djelatnosti i ne traži nove tehničke uvjete.

Broj djelatnosti nije ograničen. Pazite samo na one koje traže posebnu suglasnost, licenciju ili minimalne tehničke uvjete – upis u registar ne zamjenjuje dozvolu za obavljanje.

Obveze nakon upisa: rokovi koji stvarno bole

Upis u sudski registar je početak, ne kraj postupka. Ovim redoslijedom:

1. OIB društvo dobiva pri upisu. Poslovni račun otvara se u banci uz rješenje o upisu i obavijest o razvrstavanju; kroz START je rezerviran automatski.
2. Porezni status. Trgovačka društva ne podnose obrazac RPO – on je za obrtnike i slobodna zanimanja. Društvo se nakon upisa evidentira kod Porezne uprave kao obveznik poreza na dobit.
3. HZMO i HZZO. Prijava direktora na obvezna osiguranja – ili dokaz da je osiguran po drugoj osnovi (vidi doprinose dolje).
4. Registar stvarnih vlasnika (Fina). Prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, novoosnovano društvo mora upisati stvarnog vlasnika u roku od 30 dana od osnivanja. Upis je besplatan; propust je prekršaj s kaznama koje za pravnu osobu idu u desetke tisuća eura, a odgovorna osoba odgovara zasebno. Ovo je rok koji osnivači najčešće propuste jer ga nitko ne spominje u postupku osnivanja.
5. Fiskalizacija 2.0 i eRačun. Prema Zakonu o fiskalizaciji, od početka 2026. svi porezni obveznici moraju moći zaprimati eRačune, a obveznici PDV-a moraju ih izdavati u tuzemnim B2B transakcijama; od 2027. obveza izdavanja proširuje se i na one izvan sustava PDV-a. eRačun je strukturirani elektronički zapis po europskoj normi – PDF poslan e-mailom nije eRačun. Novo društvo treba od prvog dana imati informacijskog posrednika ili vlastito rješenje; za zaprimanje Porezna uprava nudi besplatnu aplikaciju.
6. Knjigovodstvo i GFI. Društvo vodi dvojno knjigovodstvo prema Zakonu o računovodstvu i predaje godišnje financijske izvještaje Fini, neovisno o tome je li imalo promet.

Porezi i doprinosi: gdje je stvarni trošak

Porez na dobit iznosi 10 % za društva s prihodima do 1.000.000 EUR u poreznom razdoblju i 18 % od tog praga naviše (Zakon o porezu na dobit). Prijava se podnosi do kraja travnja za prethodnu godinu, predujmovi teku mjesečno.

Isplata dobiti članovima oporezuje se porezom na dohodak od kapitala po stopi od 12 %, konačno po odbitku (Zakon o porezu na dohodak). Prirez je ukinut od početka 2024., pa stopa više ne ovisi o mjestu prebivališta. Efektivno, mala tvrtka koja isplati cijelu dobit plati oko petinu; osobni odbitak se na dividendu ne primjenjuje, a isplata dobiti u gotovini je zabranjena.

PDV. Prag za obvezni ulazak u sustav je 60.000 EUR vrijednosti isporuka (Zakon o PDV-u). Obveznik se postaje prvog dana nakon dana prelaska praga – ne od početka sljedećeg mjeseca, kako je vrijedilo ranije. Dobrovoljni ulazak isplati se kad su kupci pretežno u sustavu PDV-a, jer omogućuje odbitak pretporeza.

Doprinosi direktora – dio koji ruši planove. Član uprave koji nije u radnom odnosu u društvu niti osiguran po drugoj osnovi obvezno je osiguran po osnovi člana uprave i plaća doprinose na osnovicu vezanu uz prosječnu plaću u Hrvatskoj, koju svake godine određuje naredba ministra financija. Iznos je osobna obveza člana uprave i teče bez obzira na to ima li društvo prihoda. Razliku do obveze Porezna uprava utvrđuje rješenjem, sa zateznim kamatama kad se kasni. Tri scenarija:

• Direktor zaposlen u društvu – doprinosi se plaćaju na plaću, uz zakonsku minimalnu osnovicu za puno radno vrijeme koja je viša od minimalne plaće.
• Direktor osiguran po drugoj osnovi (npr. puno radno vrijeme kod drugog poslodavca) – nema dodatnih doprinosa po osnovi člana uprave. Najčešći razlog zašto ljudi osnivaju firmu „uz posao” i zašto to prestaje biti isplativo kad daju otkaz.
• Direktor bez druge osnove – doprinosi na propisanu osnovicu svaki mjesec, od upisa do brisanja.

Ovo vrijedi jednako za d.o.o. i j.d.o.o. Zato j.d.o.o. s kapitalom od jednog eura nije „jeftina firma” – jeftino je samo osnivanje.

Odgovornost: koliko stvarno štiti „ograničena”

Članovi d.o.o.-a i j.d.o.o.-a ne odgovaraju za obveze društva (čl. 10. ZTD). To je razlog zašto se društvo osniva umjesto obrta. Iznimke su dvije i obje su stvarne.

Proboj pravne osobnosti. Tko zloupotrebljava okolnost da ne odgovara za obveze društva, ne može se na to pozvati (čl. 10. ZTD). Zakon primjerice navodi korištenje društva za zabranjeni cilj ili radi oštećenja vjerovnika, upravljanje imovinom društva kao vlastitom i umanjenje imovine društva uz znanje da ono neće moći podmiriti obveze. Odgovornost je tada neograničena i solidarna. Sudska praksa je dosljedna da proboj traži strog dokaz zlouporabe, a nakon otvaranja stečaja zahtjev može postaviti samo stečajni upravitelj – ali „miješanje računa” i isplate sebi dok vjerovnici čekaju spadaju točno u opisane primjere.

Odgovornost člana uprave. Direktor odgovara društvu za štetu ako ne postupa pažnjom urednog i savjesnog gospodarstvenika, a prema vjerovnicima i za zakašnjelo pokretanje stečaja. Prokurist nije član uprave i ne može ga zamijeniti; prokura je trgovačka punomoć, ne funkcija.

Nadzorni odbor (čl. 434. ZTD) obvezan je za d.o.o. samo u zakonom određenim slučajevima – prosječno više od 200 zaposlenih, temeljni kapital iznad 80.000 EUR uz više od 50 članova, posebni zakon ili kontrola nad društvima koja ga moraju imati. Za tipičnu novu firmu nije tema. Skupština – odluke članova – najviše je tijelo društva.

Strani osnivači: EU i treće zemlje

Državljani EU/EGP-a osnivaju d.o.o. i j.d.o.o. pod istim uvjetima kao hrvatski državljani; potreban im je hrvatski OIB koji izdaje Porezna uprava, a strane isprave prevodi ovlašteni sudski tumač.

Državljani trećih zemalja također mogu biti osnivači i članovi uprave. Prema Zakonu o strancima, prethodne radnje za osnivanje i registraciju društva ne smatraju se radom, pa sama registracija ne traži dozvolu. Ali obavljanje funkcije direktora uz naknadu jest rad: direktor iz treće zemlje mora regulirati dozvolu za boravak i rad, a za osnivače s većinskim udjelom praksa MUP-a i HZZ-a postavlja dodatne uvjete oko visine kapitala, plaće i zapošljavanja domaćih radnika. Ti se uvjeti uređuju pravilnicima koji se često mijenjaju, pa ih prije osnivanja treba provjeriti u aktualnom tekstu. Strane isprave uz prijevod u pravilu traže i apostille ili punu legalizaciju, ovisno o državi.

Za sve strane osnivače put je javni bilježnik – START je zatvoren za sve bez hrvatske e-osobne. Napomena za kupce nekretnina: kupnja nekretnine preko hrvatskog društva uobičajen je put za državljane zemalja bez reciprociteta, jer društvo osnovano u Hrvatskoj kupuje kao domaća pravna osoba.

Najčešće pogreške osnivača

Podcijenjeni mjesečni troškovi. Osnivanje košta manje od jednog mjeseca doprinosa direktora. Tko planira firmu s „nula troškova dok ne krene”, planira rješenje Porezne uprave s kamatama.

Propušten rok za stvarnog vlasnika. Trideset dana od osnivanja prođe dok se otvori račun i nađe knjigovođa. Kazna je nesrazmjerna propustu.

Standardni akt za nestandardne partnere. Dva prijatelja koji osnuju d.o.o. kroz START s obrascem koji nema klauzulu o izlasku, prvokupu ili blokadi odluka pri 50 : 50 – klasičan spor koji je stajao deset minuta pažnje kod bilježnika.

Neuplaćeni ostatak kapitala. Četvrtina prije upisa, ostatak u roku od godine dana. Kad se to zaboravi, izlazi na vidjelo pri prvom povećanju kapitala, prodaji udjela ili dubinskom snimanju.

Firma koja se „sama ugasi”. Ne ugasi se. Dok je upisana, teku doprinosi, knjigovodstvo i GFI. Izlazak je likvidacija i brisanje, ili za društva bez obveza skraćeni postupak prestanka uz izjavu članova – s njihovom odgovornošću ako se izjava pokaže netočnom.

Nespremnost za eRačune. Firma u sustavu PDV-a koja u 2026. šalje PDF-ove e-mailom ne izdaje račune u smislu zakona.

Osnivanje korak po korak

1. Izbor oblika. Više od jednog direktora, ulog u stvarima ili strani osnivač → d.o.o. kod bilježnika. Solo test ideje → j.d.o.o., po mogućnosti kroz START.
2. Naziv. Provjera na sudreg.pravosudje.hr, pripremljene 2–3 varijante, po potrebi rezervacija (vrijedi 30 dana).
3. Djelatnosti. Popis svih realnih djelatnosti po NKD 2025, provjera onih koje traže dozvole.
4. Kapital. D.o.o.: najmanje 625 EUR (četvrtina) na privremeni račun prije upisa, potvrda Fine ili banke. J.d.o.o.: 1 EUR.
5. Osnivački akt i prijava. START (standardni obrazac, sve elektronički) ili bilježnik (izjava o osnivanju / društveni ugovor, izjava uprave, prijava).
6. Upis i OIB. Rješenje trgovačkog suda, objava na stranici registra.
7. Prvih 30 dana. Poslovni račun, prijava direktora na HZMO/HZZO, upis stvarnog vlasnika, knjigovođa, informacijski posrednik za eRačune.
8. Pragovi koje pratite dalje. 60.000 EUR isporuka → PDV od sljedećeg dana. 1.000.000 EUR prihoda → porez na dobit 18 %. J.d.o.o.: kapital 2.500 EUR → prestaje obveza rezervi, razmisliti o prelasku u d.o.o.

Tri pravila za osnivanje firme

Prvo: oblik birajte prema strukturi, ne prema ulaznom trošku – j.d.o.o. štedi na osnivanju, ne na poslovanju. Drugo: standardni obrazac je za jednog osnivača; čim su dva, društveni ugovor bez klauzula o izlasku je odgođeni spor. Treće: rokovi nakon upisa važniji su od upisa – trideset dana za stvarnog vlasnika i prvi mjesec doprinosa dolaze brže nego prvi klijent.

---

Ovaj tekst je opće informativne naravi i ne predstavlja pravni savjet. Iznosi pristojbi, tarifa, osnovica za doprinose i uvjeti za strane osnivače mijenjaju se propisima koji se donose godišnje; prije osnivanja provjerite aktualno stanje ili se posavjetujte s odvjetnikom.